SDP se oštro protivi hitnosti zakonskih izmjena kojima bi se izdatci gradova i općina za zaposlene ograničili na 15 posto njihovih prihoda, a ustraje li nova saborska većina na donošenju takvog prijedloga već u prvim danima zasjedanja, od Ustavnog suda će zatražiti da ocijeni ustavnost takve procedure, najavio je u ponedjeljak SDP-ov zastupnik Peđa Grbin.
Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave dio su prijedloga koje je Most najavio kao “jamstva” čije bi donošenje trebalo prethoditi potvrđivanju nove vlade u Saboru, no Grbin je uvjeren kako nema potrebe da se žuri s donošenjem takvog zakona, s obzirom da je čelnik Mosta Božo Petrov izjavio kako bi se nove odredbe primjenjivale tek od siječnja 2018.
Grbin kaže da je još uvijek nejasno kako bi taj zakon trebao izgledati, a planirano je da se donese bez procjene učinka, bez uobičajenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i konzultacija s predstavnicima lokalne samouprave, čak, ističe, i bez rasprave na saborskim radnim tijelima, koja još nisu formirana.
“Posebno je to nedopustivo ako se uzmu u obzir najave da će se 2018. smanjivati i porez na dohodak, koji je također prihod lokalne samouprave. Kad to uzmemo u obzir, ostaje pitanje za koliku bi to plaću, primjerice, trebao jedan inženjer u nekom gradu i općini odlučivati o izdavanju građevinske dozvole”, kazao je Grbin Hini.
Iako ne spori da se zakoni mogu donijeti i bez rasprave na saborskim odborima, Grbin podsjeća na izvješće kojim je Ustavni sud upozorio da se kod hitnog donošenja zakona moraju poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave.
“Ako postoji preporuka Ustavnog suda i ako zakonodavac za nju zna, ne bi je smio svjesno kršiti”, uvjeren je Grbin.
Podsjeća kako je među Mostovim “jamstvima” i izmjena Ovršnog zakona, za koji, kaže, javnost također ne zna u kojem bi smjeru trebala ići.
SDP-ovcima smeta hitnost i drugih najavljenih izmjena, a poručuju kako ih prijedlog da se zastupnike kažnjava s 500 kuna ako ne dođu na glasovanje neće spriječiti da, zatreba li, rušenjem kvoruma onemoguće donošenje zakona za koje smatraju da ih ne bi trebalo donijeti.
“Na zadnjoj sjednici Sabora SDP je izlaskom iz sabornice opstruirao kvorum i onemogućio da se povise participacije na zdravstvene usluge, uvede naplata hitne pomoći i poskupi polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dođu li takvi zakoni ponovo na raspravu, obveza nam je, kao opoziciji, da rušimo kvorum, a Boži Petrovu na dušu da procijeni treba li zbog toga kažnjavati zastupnike”, kaže Grbin.
SDP još nema razrađenu strategiju za raspravu o Mostovim “jamstvima” jer još ne znaju što će Most konkretno predložiti, no mediji javljaju kako se razmišlja o različitim oblicima opstrukcije, među ostalim i o tzv. filibusteringu, modelu popularnom u američkom Senatu, a svodi se na dugačke govore s ciljem da se onemogući donošenje pojedinih zakona.
Takva metoda nije posve nepoznata u Hrvatskoj, a u Saboru ju je inaugurirao HDZ-ov doajen Vladimir Šeks, koji je u ljeto 2001., posljednjega dana prije ustavne stanke, zatražio riječ u ime kluba i svoj govor oduljio do ponoći i isteka ustavnog roka za redovito zasjedanje. Time je spriječio Sabor da odluči o HDZ-ovu prijedlogu da se raspiše referendum na temelju kojega bi se hrvatski branitelji tretirali kao svi pripadnici antifašističkih vojski nakon II. svjetskog rata.
Važeći saborski poslovnik ograničio je, međutim, vrijeme za rasprave. Predstavnici klubova više ne mogu govoriti u nedogled, pa oporbi, da bi opstruirala raspravu, preostaju stanke u ime kluba ili replike – zastupnici mogu replicirati svakom govorniku, pa i onom iz vlastitog kluba. Replika traje najdulje dvije minute, koliko je predviđeno i za odgovor na repliku, a iskoriste li baš svi oporbeni zastupnici do kraja tu mogućnost, rasprava o bilo kojem prijedlogu mogla bi se oduljiti danima.
Pitanje je, međutim, što bi se time dobilo, s obzirom da je do isteka roka za redovito zasjedanje više od dva mjeseca, a samo donošenje zakona nije vezano nikakvim rokovima.
