Hrvatski sabor zasjedanje u utorak nastavlja raspravom o proračunu za ovu godinu u kojem su planirani prihodi od114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.
Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji. I prema EU metodologiji ESA 2010 proračunski deficit bit će ispod 3 posto BDP-a.
U prijedlogu proračuna ove se godine planiraju porezni prihodi od 68,9 milijardi kuna, što je 1,2 posto više u odnosu na izvršenje u 2015. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u ovoj se godini planiraju od gotovo 603 milijuna kuna, a najveći dio prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata u državnom vlasništvu te aktivacijom neiskorištene državne imovine.
Ukupni rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015.
Na rashodnoj strani Vlada se suočava s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada.
Na materijalnim rashodima planiraju se uštede od 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna kuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna te na nabavi nefinancijske imovine 280 milijuna kuna, od čega se dobar dio odnosi na Ministarstvo obrane.
Kod naknada građanima i kućanstvima zahvatit će se među ostalim u socijalne naknade povezane uz dohodovne cenzuse, uz djelomično preusmjeravanje prema europskim fondovima. Pri tome proračun za branitelje iz općih izvora neće biti smanjen. Kod subvencija, očekuju se zahvati u sektoru prometa, dok u poljoprivredi ne bi trebalo biti većih izmjena.
Kod plaća nisu predviđena sredstva za njihovo povećanje od šest posto koliko traže sindikati, već samo za godišnji rast od 0,5 posto po godini staža.
Marić: u idućem proračunu uzet ćemo u obzir i metodologiju ESA 2010.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je u ponedjeljak da će se u državnom proračunu za iduću godinu, uz nacionalnu, u obzir uzeti i metodologija ESA 2010 po kojoj se Hrvatska može usporediti s drugim zemljama Europske unije (EU).
Marić je to rekao na sjednici saborskog Odbora za financije, tijekom rasprave o prijedlogu ovogodišnjega državnog proračuna.
Napomenuo je, međutim, da Eurostat u obuhvat opće države klasificira i neke institucije koje u Hrvatskoj još nisu spremne na vođenje proračunskog knjigovodstva. “Moramo još izgraditi taj tehnički aspekt, ali mi ćemo to sigurno učiniti, tako da možemo računati da ćemo sa sljedećim proračunom napraviti i ovaj iskorak”, poručio je Marić.
Naglasio je da je i u predloženom proračunu napravljen iskorak u transparentnosti te da su pobrojane i obveze takvih institucija, ali da one proistječu iz knjigovodstvenih evidencija, a ne iz ugovornih obveza.
“Moramo tu napraviti dodatni iskorak uopće u političkoj odgovornosti kroz Zakon o primopredaji vlasti i neke druge akte, da se sve obveze izlože u punom opsegu te da se adekvatno i kvalitetno sagledaju”, naglasio je Marić.
Suzdržan samo Lovrinović
Odbor je predloženi proračun prihvatio uz jedan suzdržani glas, Mostova zastupnika Ivana Lovrinovića, a na sjednici nije bilo predstavnika oporbe. SDP-ovci su svoj izostanak opravdali sjednicom Kluba zastupnika koja se održavala istodobno kad je zasjedao i Odbor.
Lovrinović kazao da je proračun rađen u kratkom roku, u ambijentu sporog formiranja Vlade te problema u društvu i gospodarstvu.
“Već danima se vode rasprave tko gubi i dobiva, stvara se navijačka atmosfera i zato mislim da je već sada vrijeme da se počne raditi proračun za 2017. godinu, jer proračun pokazuje smjer kojim ide društvo”, uvjeren je Lovrinović, koji je najavio da će u saborskoj raspravi imati “nekoliko pozitivnih prijedloga”.
“Do tad ću biti suzdržan, ali proračun mogu podržati ako se u raspravi vidi ima li smisla”, najavio je Lovrinović.
HDZ-ov Ivan Šuker osvrnuo se na brojne kritike prijedloga proračuna u posljednjih nekoliko dana, upitavši se koliko je Hrvatska spremna na reforme. S tim u vezi, upitao je i je li Vlada spremna na novi Zakon o plaćama i uvođenje platnih razreda.
Ministar Marić odgovorio je kako je Vlada otvorila raspravu sa socijalnim partnerima koja će, kaže, biti usmjerena i na širi segment zakona o plaćama.
HSS-ov Davor Vlaović nije do kraja zadovoljan s raspodjelom sredstava za sufinanciranje lokalne i regionalne samouprave, a uvjeren je da je premalo novca namijenjeno županijama, koje jedine imaju infrastrukturu za povlačenje EU fondova.
Predsjednik Odbora Goran Marić (HDZ) ocijenio je da će predloženi proračun biti dobar ako ne dođe do rebalansa, ali i upozorio na rizike u ostvarivanju zacrtanih prihoda. “Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na ostvarenju proračuna za dvije prethodne godine, ali ti prihodi nisu rezultat obračuna PDV-a iz tih godina, nego i iznenadnih prihoda temeljem predstečajnih nagodbi, zateznih kamata i naplaćenih potraživanja iz prethodnih godina”, upozorio je Marić.
Uvjeren je kako Ministarstvo financija nema potrebnu strukturu za naplatu toga, a ni drugih poreza te izvijestio kako je i Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorilo na nužnost rekonstrukcije Porezne uprave.
Ministar je uzvratio kako Vlada planira sagledati porezni sustav u cijelosti, vezano uz pojedine porezne oblike, stope i olakšice, ali paralelno raditi i na tome da se u okviru porezne uprave učine određeni iskoraci koji će olakšati gospodarstvu i državi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
